SAD: ropstvo prije građanskog rata, afroamerička demografija i njezin utjecaj na predizbore demokrata.

Sjedinjene Države, prijeratno ropstvo, afroamerička demografija i utjecaj na demokratske predizbore 2016.

Autor PetitCitoyen

U prethodnom sam članku analizirao različito ponašanje demokratskog glasača u SAD-u na predizborima do trenutka prije izbora u New Yorku, uglavnom Clinton je postigla izvrsne rezultate u bivšim državama Konfederacije dok je Sanders pobijedio u ostalima (prema prosjek), Clintonove pobjede na sjeveru bile su mnogo manje od onih na jugu.

U tom članku nisam analizirao uzroke ovih razlika u glasanju, kao što su mnogi od vas istaknuli, to je zbog velike podrške Clintonu među manjinama, posebice Afroamerikancima, i to je predmet analize ovog članka. Da bih to učinio, ponovno se vraćam u osvit građanskog rata (1861.-1865.) kako bih ukratko vidio noviju povijest spomenute etničke skupine.

Počet ću s govorom o ropstvu, budući da je odnos koji postoji između trenutne crnačke populacije u Sjedinjenim Državama i njezinog robovskog podrijetla očit. Ropstvo je ukinuto u SAD-u tek na kraju građanskog rata, stoga ću dati podatke iz dva popisa stanovništva prije rata (1850. i 1860.) i evoluciju robovske populacije između njih.

Neki prethodni podaci, proturječnosti između sjevera i juga bile su opipljive gotovo od stvarne neovisnosti Sjedinjenih Država nakon potpisivanja Pariškog ugovora 1783. U trenucima prije rata, sjeverne države imale su 19 milijuna stanovnika, politički sustav je više težio demokraciji, njegova ekonomija bila je zasnovana na industriji, a robovska populacija je nepostojeća ili je bila zaostala, dok je jug imao oko 12 milijuna stanovnika, njegovi politički običaji bili su više aristokratskog tipa, njegovo gospodarstvo se temeljilo na kapitalističkoj plantaži poljoprivreda podržana robovskim radom, pa je robovska populacija na jugu bila značajna. (Povijesni atlas, 102-103).

1)      Ropstvo prije građanskog rata (1861-1865).

Što se tiče popisa iz 1850, vraća sljedeće podatke:

- Konfederalne države*:

-Države koje su zadržale ropstvo, ali su ostale vjerne Uniji*:

Dakle, vidi se ogromna razlika, prosjek u državama Konfederacije je gotovo 40%, u Unionistima jedva doseže 13%, nadalje, dok ropstvo postoji u svakoj od država Konfederacije, u vrlo malom broju Unija ponavlja ovu karakteristiku.

Podaci iz popisa iz 1860. godine su:

- Konfederalne države*:

-Robovske države vjerne Uniji*:

Prosjek ostaje gotovo identičan u državama Konfederacije, no s blagim porastom (+0,51%) trend je obrnut u državama Unije (-1,16%).

Moramo imati na umu da bi se, na temelju postotka robova po državama u odnosu na ukupnu populaciju, navedeni postotak smanjio u gotovo svim državama osim Alabame, Arkansasa, Mississippija, Sjeverne Karoline, Tennesseeja i Teksasa, ali to je više zbog mijenja demografiju u slobodnom stanovništvu nego stvarni pad robova. U apsolutnom smislu, robovi porast u SVIM stanjima, u većoj ili manjoj mjeri, osim u dvije države Unije (Maryland i Delaware), i očiti slučaj New Jerseyja u kojem robovsko stanovništvo nestaje od popisa do popisa stanovništva.

Da bih vidio evoluciju u apsolutnom smislu, prikazujem sljedeće podatke:

-Konfederacija:

Izvor: “Stoljeće porasta stanovništva, XIV. Statistika robova” (Tablica 61, stranica 134).

-Unija:

Izvor: “Stoljeće porasta stanovništva, XIV. Statistika robova” (Tablica 61, stranica 134).

Značajan porast opet je u državama Konfederacije, u onima koje su ostale vjerne Uniji porast je manji ili čak opada, kao u Delawareu ili Marylandu, možda je iznimka Missouri.

Ostali podaci od interesa:

Godine 1850. populacija Sjedinjenih Država bila je ukupno nešto više od 23 milijuna stanovnika, od kojih su 3.2 bili robovi, 1860. ta je populacija porasla na 31,1 milijun (+35%), dok se populacija robova povećala za otprilike tri četvrtine milijuna do doseći blizu 4 milijuna robova (3.949.557), što predstavlja povećanje od 23,4%. Dakle, s obzirom na ukupni rast, robovska populacija je niža, što objašnjava da je 1850. godine postotak robova u ukupnom stanovništvu (cijele zemlje) bio 13,87%, dok je 1860. godine ta brojka pala na 12,68% (- 1,19%), unatoč povećanju broja robova za gotovo 750.000 ljudi, njihov postotak u stanovništvu se smanjuje. (Popisi 1850. i 1860.).

Iznosim ove podatke jer je jedno vrijeme dio američke historiografije pokušavao tvrditi da je ropstvo fenomen u propadanju koji bi nestao sam od sebe, au Građanskom ratu vidjeli su agresiju sa sjevera prema jugu, drugi su tvrdili da je ropstvo snažan fenomen koji neće nestati i da je potrebna politička intervencija kako bi se to okončalo. Na temelju podataka koje sam naveo Kakvo je vaše mišljenje?

2)      Afroameričko stanovništvo:

Evidentno je da postoji korelacija između država u kojima je fenomen ropstva bio najveći i trenutne afroameričke demografije, unatoč migracijskim kretanjima, ta se poveznica još uvijek cijenila u osvit 21. stoljeća.

U svim državama koje su bile konfederacije postotak crnog stanovništva prelazi 10%, u nekima od njih taj postotak prelazi 20% kao što su Louisiana, Mississippi, obje Karoline, Alabama i Georgia. U ostalim državama koje nisu pripadale Konfederaciji, crnačko stanovništvo premašilo je 10% samo u New Yorku, Michiganu, New Jerseyu i Illinoisu, što je rezultat migracijskih kretanja. U Missouriju također prelazi 10%, au Marylandu prelazi 20% (obje države usko povezane s fenomenom ropstva), pri čemu je potonja jedina država izvan granica Konfederacije koja je premašila tu brojku u prvim godinama 103. stoljeća. (Povijesni atlas, str. XNUMX, karta “The Black Population”).

3)      Demokratski predizbori.

Ovog 26. travnja održavaju se demokratski predizbori u Connecticutu, Delawareu, Marylandu, Pennsylvaniji i Rhode Islandu. Kakva je poveznica između svega o čemu smo dosad razgovarali i predizbora demokrata? Kao što rekoh na početku, crnačko stanovništvo.

Čini se da se manjine opredjeljuju za Clinton, neću prelaziti na sve dosadašnje predizbore, kao primjer je nedavni slučaj izbora u New Yorku, održanih 19. travnja, u ovoj državi Clinton je dobila 58%, a Sanders 42% 63,4%, ali u samom New Yorku ti postoci su različiti, 36,6% za prvi i XNUMX% za drugi.

Ako raščlanimo podatke The New York Timesa, prema manjinama vidimo sljedeće:

-U onim okruzima gdje bijela populacija prelazi 50%, Sanders dobiva gotovo 40% glasova (39.2).

-U onima gdje hispano stanovništvo prelazi 50%, Sanders dobiva 35,1%

- Kod pripadnika azijske manjine 42.2%

- Kod pripadnika crnačke manjine, 30,3%

Općenito gledano, vidimo veliki problem koji ima Sanders, bijelci i azijska manjina popravljaju svoj prosjek, Hispanoamerička populacija kreće se više-manje oko prosjeka, ali malo pogoršavajući rezultat, debakl dolazi s crnačkom populacijom, u kojoj se pogoršava 6,5% u odnosu na svjetski prosjek.

Očito je da su ovi podaci iz okruga s više od 50% stanovništva ovih skupina, stoga nije svo stanovništvo koje je glasalo u okrugu s više od 50% Azijata Azijati, ali služi za dobivanje ideje. Podaci su također u skladu s dosadašnjim rezultatima na drugim predizborima, gdje postoji velika crnačka populacija, Clinton briše.

Kakve zaključke možemo izvući za predizbore 26. travnja?

Delaware je bila robovska država, ali s vrlo malim postocima robova, crnačka populacija nema toliku težinu kao na jugu i nema mnogo istraživanja (ili ikakvih) pa se neću zabavljati.

Maryland je imao relativno važnu težinu u fenomenu ropstva, iako ne toliko kao njegovi južni susjedi, prosjek istraživanja prikupljenih na stranici Real Clear Politics predviđa pobjedu Clinton s 24 boda, što bi bila najveća pobjeda Hillary u državi izvan granica Konfederacije. Ali je li to izvedivo? Zanemarujući pogreške koje ankete ponekad imaju, pogledajmo sljedeću kartu, koja prikazuje najčešće podrijetlo po županijama:

Izvor: Wikipedia.

Primijećeno je da je većina okruga u kojima prevladava afroameričko podrijetlo na jugu; u Marylandu ih također ima, ali u manjoj mjeri. Ako pogledamo kartu na državnoj razini, Maryland se pojavljuje među državama u kojima je većina stanovništva afroameričkog podrijetla. Spojimo li to s dokazanom činjenicom veće naklonosti crnačke populacije prema Clinton, možemo utvrditi da je prednost koju daju Hillary od 20-25 bodova u odnosu na njezinu suparnicu održiva, ali bila bi daleko od one prednosti od 40 -50 bodova dobivenih u južnim državama, gdje postoji veća dominacija okruga afroameričkog podrijetla.

Slučaj Nove Engleske.

Države Nove Engleske su: Maine, New Hampshire, Vermont, Connecticut, Massachusetts i Rhode Island.

To su države koje su imale reputaciju "progresivnih", već su održani izbori u 4 od njih, a čini se da imaju veću sklonost prema samoproglašenom socijalističkom kandidatu, Sandersu:

Izvor: The New York Times.

U svim je Sanders pobijedio s značajnom prednošću, osim u Massachusettsu, gdje je Clinton pobijedila s manje od bod i pol.

Ovog utorka 26. održavaju se izbori u dvije preostale države Nove Engleske, u objema se čini da Clinton vodi u anketama, ali s vrlo malom razlikom. U Rhode Islandu prosjek mu daje prednost od 2.5%, ali posljednja prognoza predviđa prednost Sandersa od 4 boda. U Connecticutu je Clintonova prednost nešto veća, prosječno 5.6 bodova, no posljednja prognoza predviđa gotovo tehnički izjednačen rezultat s dva boda razlike u korist Hillary.

Jesu li države Nove Engleske stvarno "progresivne"? Budući da govorim o ropstvu, pristupit ću pitanju iz te perspektive.

Godine 1790., prema popisu stanovništva, samo su tri države ukinule ropstvo, sve tri su bile iz Nove Engleske, Vermont, Maine i Massachusetts bili su pioniri. Podaci iz ostale tri države govore u istom smjeru, ropstvo je u njima bilo vrlo malo, u New Hampshireu bilo je samo 157 robova, na Rhode Islandu 958, a Connecticut je bio s najvećim brojem robova, 2.648. Uspoređujući situaciju sa svojim južnim susjedima, oni su vrlo dobri, u New Jerseyju je broj robova iznosio više od 10.000, dvostruko više nego u New Yorku, na jugu su obje Karoline imale više od 100.000 robova, Virginia gotovo dosegla 300.000. (Statistika robova, str. 132).

Karta Nove Engleske, Izvor: Wikipedia.

Bibliografija:

Stoljeće rasta stanovništva, XIV. Statika robova, str. 132-141.

Popis stanovništva SAD-a. (1850).

Popis stanovništva SAD-a. (1860).

Prava jasna politika: http://www.realclearpolitics.com/epolls/latest_polls/

SANTACANA MESTRE, Juan., i ZARAGOZA RUVIRA, Gonzalo. (2002): Povijesni atlas. EDICIONES SM, Pinto (Madrid), str. 102-103 (prikaz, ostalo).

The New York Times. Primarni rezultati: http://www.nytimes.com/interactive/2016/us/elections/primary-calendar-and-results.html?_r=0 i rezultati primarnih izbora u New Yorku: http://www.nytimes.com/interactive/2016/04/19/us/elections/new-york-city-democratic-primary-results.html#11/40.7100/-73.9800

Bilješke:

*Prve četiri tablice pojavljuju se bez popisa literature jer su to podaci koje sam izračunao na temelju popisa stanovništva iz 1850. i 1860. godine budući da su se u njima pojavili podaci o slobodnim i robovima te ukupno, ali u apsolutnom iznosu, bez postotaka.

**U podacima za Virginiju 1860. možda postoji pogreška jer je popis stanovništva u tom dijelu bio malo pogoršan i jedna brojka nije izgledala dobro.