Meksiko ovu nedjelju slavi najmasovniji izborni dan u svojoj povijesti, nakon jedne od najnasilnijih predizbornih kampanja. Gotovo 90 političara ubijeno je u okviru borbe naoružanih skupina i organizirani kriminal, tradicionalno u sprezi s vlastima, za svoj dio kolača moći u sjevernoameričkoj zemlji.

Tijekom predizborne kampanje u Meksiku Zabilježena su 782 napada na političare i kandidate, brojka koja premašuje 774 napada zabilježena na izborima 2018. Od toga je 518 bilo kandidata i kandidata, navodi se u izvješću koje je pripremila konzultantska tvrtka Etellekt. Najčešća agresija su prijetnje, kojih je prijavljeno 278, a država s najviše napada je Veracruz, sa 117.

Ako postoji neka brojka šokantnija od broja napada na političare, onda je to broj ubijenih političara. Ukupno je ubijeno 89 političara, navodi se u izvješću – koje obuhvaća period od 7. rujna 2020. godine, dana početka izbornog procesa, do 30. svibnja 2021. godine –. od ovih, 35 je bilo kandidata za izbornu dužnost i svi su izgubili živote u napadima, neki čak i usred kampanje. Veracruz ponovno preuzima vodstvo, s ubojstvom osmero ljudi.

Protivnici državnih vlada glavna su meta nasilja, navodi se u radu Etellekta. Od 737 napadnutih političara, 75 posto bili su protivnici vlada 32 države u kojima su napadi počinjeni. S druge strane, 75 posto od 89 ubijenih političara bili su protivnici državnih vlasti.

Osim toga, Većina ubijenih političara pripadala je savezu koji se protivio saveznoj vladi, 39 konkretno, koji je činio savez Va por México, sastavljen od Stranke nacionalne akcije (PAN), Institucionalne revolucionarne stranke (PRI) i Stranke demokratske revolucije (PRD). Još 25 bilo je aktivno u strankama koje čine savez Zajedno ćemo stvarati povijest, koji čine Morena – stranka predsjednika Andrésa Manuela Lópeza Obradora –, Stranka zelenih ekologa Meksika (PVEM) i Laburistička stranka (PT) . Upravo je PRI na prvom mjestu stranački ubijenih političara, njih ukupno 15.

Konačno, vrijedi istaknuti neke brojke usmjerene na meksičku općinsku razinu, gdje se percipira najveći rizik za političare. Od 89 poginulih, 89 posto su bili političari koji su pripadali općinskoj razini vlasti. Još 5 posto svoju je djelatnost obavljalo na državnoj razini, a samo 3 posto bile su osobe iz federalne sfere.

POJAČAJTE SVOJ UTJECAJ

U isto vrijeme dok se kandidati bore za podršku, a Meksikanci ocjenjuju svoj glas, vodi se još jedna borba, ona organiziranog kriminala koji izbore iskorištava za vlastitu korist: postići utjecaj, nekažnjivost i moć u vrlo polariziranom kontekstu a u kojima su političke stranke slabe. Isto tako, borba između ovih skupina za postizanje većeg utjecaja na državu pokrenula je val izbornog nasilja.

“Kriminalne skupine koriste usluge i prijetnje kako bi stekle utjecaj na buduće izabrane dužnosnike”ističe izvješće 'Izborno nasilje i nedopušteni utjecaj u Tierra Caliente', koje je pripremila organizacija International Crisis Group, u kojem se ističe da situacija doživljena na ovim izborima nije nova.

Veze između administracije i organiziranog kriminala dugo su slabile meksičku sigurnosnu politiku i održavale visoku razinu nasilja u zemlji. Nadalje, kriminalne skupine, usmjerene na tražiti potencijalne saveznike među budućim dužnosnicima, Nije ih briga za njihovu ideologiju.

Kao što se u radu ističe, transakcijski odnosi s izabranim dužnosnicima i državnim dužnosnicima su “jedna od najznačajnijih prednosti” koje nezakonita skupina može imati. "Ako njihovi kandidati uspiju, te skupine mogu očekivati ​​usluge u rasponu od nekažnjivosti do dobivanja zaštite od državnih i federalnih snaga sigurnosti ili čak pristupa javnim sredstvima", dodaje 'think tank', koji žali što su šefovi "Korupcija, kooptacija i nekažnjivost" ” su “duboko ukorijenjeni” u meksički izborni i politički sustav.

Međunarodna krizna skupina upozorava da je "vjerojatno" da će se suučesništvo između državnih vlasti i ilegalnih skupina nastaviti, što će uzrokovati “još krvoprolića” ako se ne poduzmu mjere za zaustavljanje korupcije i nekažnjivosti tijekom i nakon izbora.

Ali, u zemlji u kojoj stopa osuda je "užasno niska" za teška kaznena djela i s policijom i pravosudnim tijelima pod utjecajem nedopuštenih skupina, čini se da vlasti nemaju "potrebnu volju ili kapacitet" za kazneni progon krivaca ili zaštitu kandidata koji su u opasnosti, žali se.