O le peresitene o le PP, Alberto Núñez Feijóo, ua faanoanoa ona o le ERC ma le EH Bildu "ua tuuina atu" le tulafono o fale i Sepania pe a "latou te le mananao e avea ma se vaega" ma e talitonu o le maliliega ua faia e nei vaega ma le Malo e uiga i lenei mataupu, faatasi ai ma faiga e pei o le "tapuni o tau ma le faʻalavelave i le maketi", e ono iʻu ai i le siʻitia o tau o lisi o se "taunuuga o le faʻaititia o fale mautotogi." mo lisi".
Feijóo na faia nei faʻataʻitaʻiga i San Sebastián, lea na ia asia ai, faʻatasi ai ma le tele o ofisa o le Basque PP, le kamupani Viralgen ma faʻasino atu i le maliliega na ausia e le malo tutotonu ma ERC ma EH Bildu e faʻamaonia le Tulafono o Fale i le Konekeresi.
O le maliliega ua maeʻa ona aofia ai le faʻaitiitia o le manatu o le tele o tagata umia, lea o le a iloiloina mai le umiaina o meatotino e lima ae le o le sefulu e oʻo mai i le taimi nei., ma o le a faʻalauteleina le taʻutinoga o vaega faʻamamafa o le maketi lisi, lea e faʻatapulaʻaina tau o lisi.
E le gata i lea, i le tulaga o le siitaga o le lisi, o le a faatumauina foi e le tulafono le tapulaa e 2% mo lenei tausaga, ae o le a siitia i le 3% i le 2024, i le lumanaʻi, e fausia ai se tapulaa fou. Aemaise lava, o le CPI o le a faʻaumatia e avea o se faasino igoa mo le faʻafouga faaletausaga o tupe maua konekarate.
NA IA FAI O LE “VAIVALI” O SÁNCHEZ UA “FAATUA” AI FAIGA IA IA.
Le ta’ita’i ta’uta’ua, Ina ua mae’a ona latou fa’ailoa e na’o le ulua’i va’aiga o le tusi sa saunia e vaega nei e lua, sa latou fa’ailoa ai lo latou fa’ateia, “o le fiafia o vaega e lua o lo’o lagolagoina le tuto’atasi i faiga fa’avae a se atunu’u latou te le fia auai i ai. ."
"Ma matou te ofo i le lagolagoina o le tutoʻatasi vaega o loʻo faʻasino atu i le faiga faʻavae fale a Sepania atoa pe a latou fai mai e le o se vaega o le malo Sipaniolo," o lana tala lea.
Na faailoa mai e Núñez Feijóo o le "vaivai" o le Malo "o le mea e leaga ai" e manaʻomia, - ma ua atili ai ona "manino" - e faapea "o ana paʻaga tutoʻatasi EH Bildu ma ERC latou te tuʻuina atu le faiga faʻavae fale i luga o le atunuʻu atoa."
FA'ASI'I LE TAU
E tusa ai ma faiga o le maliliega, na ia faʻaalia ai o le "faʻatapulaʻaina o tau, faʻalavelave i le maketi" e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaititia o le lisi o sapalai ma e mafai ona taʻitaʻia ai "i le faaiuga o le vaitaimi i le siʻitia o tau o lisi ona o se taunuuga o le fa'aitiitiga o Fale mautotogi". E pei ona ia faʻamatalaina, ona o tagata e ona "e le o naunau e faʻaavanoaina mo tagatanuu i lalo o nei tulaga."
I lona taofi, e manaʻomia se faiga faʻavae fale mautotogi a le malo ma, aemaise lava, o se faiga faʻavae mo le maualalo o tupe maua ma mo tupulaga talavou. I lenei tulaga, na ia faʻaalia ai o nei faʻamoemoe o le a latou tuʻuina atu i aso o lumanaʻi le latou ofo o le "faʻatupuina galuega e ala i le fausiaina o fale" ma le latou ofo e fau fale "i se tau faʻatau ma se totogi faʻatau, aemaise lava mo le feololo. tupe maua, maualalo tupe maua ma tupulaga talavou.”
“O le ta’u atu i le pule e na’o le mautotogi o lona fale i lalo o tulaga nei, e ono filifili ai le pule e aua ne’i lisiina. Ma afai e te le totogia, e otometi lava ona alu i luga tau. Ma afai e le mafai ona siitia na tau, o le a faʻaitiitia le sapalai o lisi, ”o lana faʻaopoopo mai lea.
Mulimuli ane, Alberto Núñez Feijóo ua finau mai o faiga faʻavae fale i Sepania e faʻatulagaina e "pati e le manaʻo e avea ma vaega o Sepania" ma e faapea "o paaga toʻatolu o EH Bildu ma ERC, lea e fai ma sui na o se pasene laʻititi o le malo Sipaniolo atoa."
O lou finagalo
E i ai nisi masani e fa'ailoa mai Afai latou te le usitaia, o le a oʻo atu i le faʻateʻaina vave ma tumau mai le upega tafaʻilagi.
EM e le nafa ma manatu o ona tagata faʻaoga.
E te mana'o e lagolagoina i matou? Avea ma Patron ma maua avanoa faapitoa i dashboards.