Aperila 3, 1979 o se aso iloga mo Sepania, e pei o le ulua'i palota fa'alenu'u ina ua mae'a fa'amaonia le Fa'avae o le 1978, lea na faʻavaeina le faʻavae tulafono mo le faatemokalasi i totonu o le atunuʻu ina ua mavae le fasefulu tausaga o le pulega faʻapolokiki a Franco. O nei faiga palota a le malo, lea na faia i le atunuu atoa, na fai ma sui o se laasaga taua i luga o le auala i le faatemokalasi atoa ma o se mea taua tele i le talafaasolopito o Sepania.
I totonu o lenei tusiga o le a tatou toe iloiloina faʻamatalaga mai aai e lima sili ona toʻatele, ma o le a tatou vaʻai i le mea na tupu i Sepania atoa ma pe faʻafefea ona aʻafia mulimuli ane le faiga faatemokalasi.
Madrid: tusi UCD / PSOE
I Madrid, le pati fa'aagafesootai na ia pulea le fono a le aai mo le taimi muamua talu mai le Malo Lua. O le sui tauva na taitaia e Tierno Galván na maua ai le toeitiiti 40% o palota, ae o le sui tauva o le Union of Democratic Center (UCD), o le pati a le peresitene o le malo i lena taimi, o Adolfo Suárez, na manumalo i le palota i le 40,3%, ae na tuua e aunoa ma le puleaina ona o le lagolago a le PCE mo le PSOE.
Le sui fa'aagafesootai Enrique Tierno Galván, na filifilia e pulenuu Madrid ma o le a toe filifilia i le 1983.
Barcelona: na manumalo le PSC i le pulenuu
I Barcelona, o le coalition na taʻitaʻia e le Socialist Party of Catalonia (PSC) na manumalo i le palota a le malo ma le 34% o palota, ma maua ai le toʻatele i le Fono a le Aai. O le sui tauva na taitaia e le Unified Socialist Party of Catalonia na maua le tulaga lua, CiU lona tolu.
Le sui tauva o le Socialist Party of Catalonia, Narcís Serra, na filifilia e pulenuu mai Barcelona.
Valencia: fusia ma le pulenuu mo le PSPV
I Valencia, o le Unión de Centro Democrático (UCD) na sau i le pito i luga ma toetoe lava 37% o le palota, faatasi ai ma le Spanish Socialist Workers Party (PSOE) e itiiti ifo ma le tasi le pito i tua, maua le puleaina o le fono a le aai . I le tulaga lona tolu, na ausia e le Communist Party le 16% lagolago, lea e taua mo le itu agavale malo.
le socialist Fernando Martinez Castilian Na filifilia o ia o le pulenuu, na aveesea mai i se taimi puupuu mulimuli ane e lana paaga pati, Ricardo Perez Faaipoipo.
Seville: na ave e le PSA le ofisa o le pulenuu
I Seville, o le UCD o le malosi lea e tele palota ma 27% o le lagolago, sosoo ai ma le PSOE ma le PSA, ma le 25% ma le 23,5% i le faasologa. I tua, na manumalo le PCE i le 18,5% o le au palota. O nei vaega agavale e tolu na potopoto ma filifili e fai Luis Uruñuela (PSA) pulenuu.
Bilbao: manumalo o le PNV ma le pule
I Bilbao, na manumalo ai le Basque Nationalist Party (PNV) i le toetoe lava 40% o palota, sosoo ai ma Herri Batasuna, lea na ausia le 17% lagolago. E latalata tele i nei, na ave e le UCD le 17% o le palota faʻatusatusa i le 14% o le Socialists.
le jeltzale Jon Mirena Bitor Castañares Larreategui Na filifilia o ia e pulenuu ina ua uma nei faiga palota.
Auai ma taunuuga o le lalolagi
O palota a le malo ia Aperila 3, 1979 i Sepania o uluai faiga palota a le malo talu mai le Malo Lona Lua ma fai ma sui o se laasaga taua i le faagasologa o le tuufaatasia o le faatemokalasi i Sepania ina ua mavae le pulega a Franco.
O le auai i nei faiga palota e 62,5%. Na pasia le aso palota e aunoa ma ni fa’alavelave matuia, lea na fesoasoani i le mautu o le atunu’u i lenei taimi taua. O fa'ai'uga tu'ufa'atasia ia mo le atunu'u atoa (puna: Central Electoral Board - aunoa ma emojis).
muni1979
Le amataga o se tu ma aga faatemokarasi fou
Mai le vaaiga faapolokiki, O le palota a le malo i le 1979 i Sepania o se tulaga taua tele i le faagasologa o le tuufaatasia o faiga faatemokalasi i totonu o le atunuu. O nei faiga palota na fa'ailogaina ai le amataga o se la'asaga fou lea na fa'aaoga ai e sitiseni Sepania a latou aia tatau e palota saoloto ai ma fa'atemokalasi, o se mea e le'i tupu i le 40 tausaga o le pulega fa'atupu a Franco.
O fa'ai'uga o nei faiga-palota na atagia mai ai se atunu'u fevaevaea'i fa'apolokiki, fa'atasi ai ma vaega fa'aupufai eseese o lo'o fai ma sui o talitonuga ma lagona eseese o le sosaiete Sipaniolo. Na latou faailogaina le laasaga muamua mo se suiga faapolokiki i lo tatou atunuu lea na taualuga i le 1982, faatasi ai ma le manumalo faa-agafesootai iloga lea na taitai atu ai Felipe González i Moncloa.
O lou finagalo
E i ai nisi masani e fa'ailoa mai Afai latou te le usitaia, o le a oʻo atu i le faʻateʻaina vave ma tumau mai le upega tafaʻilagi.
EM e le nafa ma manatu o ona tagata faʻaoga.
E te mana'o e lagolagoina i matou? Avea ma Patron ma maua avanoa faapitoa i dashboards.